Zapadni Balkan se i dalje bori sa posledicama ratova koji su vođeni između 1990. i 2001. I dok su se ratom pogođene zemlje razvile ekonomski i u pogledu izgradnje institucija i generalne stabilnosti, suočavanje s nasleđem sukoba nije se odigralo na delotvoran način i ono i dalje utiče na društvene odnose i oblikuje ih između različitih etničkih grupa. Ove inherentne društvene tenzije utkane su u tkivo društva Zapadnog Balkana i predstavljaju ključni faktor regionalne politike. U tom smislu, iako se Zapadni Balkan odmakao od perioda nasilja, njegove zemlje se i dalje nisu transformisale u miroljubiva društva. Pored dobrog načina upravljanja i ekonomskog razvoja, transformacija ovih zemalja u demokratska i miroljubiva društva predstavlja važan element u ostvarivanju njihovih težnji da postanu članice Evropske unije (EU). Eksplicitni cilj politike pridruživanja Evropske unije za Zapadni Balkan je učvršćivanje mira kroz ponovno uspostavljanje poverenja među građanima i društvima, omogućavanje pomirenja i dobrih susedskih odnosa, kao i garantovanje trajne stabilnosti.
Jedan od glavnih rezultata projekta Jačanje inkluzivnih glasova žrtava (JIGŽ) bilo je stvaranje zajedničkih skupova lokalno utemeljenih principa tranzicione pravde (TP) bitnih udruženjima žrtava u Severnoj Makedoniji, Srbiji i na Kosovu, kao i na regionalnom planu.
Glavni cilj bio je da se regionalno i na nacionalnim planovima zapadnog Balkana ustanove principi TP koji su praktični, usredsređeni na žrtve i od značaja za njihov svakodnevni život.
Ovaj projekat je zajednička inicijativa koju na Kosovu, u Srbiji i Severnoj Makedoniji sprovode Mirovni pokret PAX, Međunarodni centar za tranzicionu pravdu (ICTJ), Integra, Nova društvena inicijativa (NSI), Građanske inicijative (CI) i Akcija za mir (PA ), uz podršku Evropske unije.
Jedan od glavnih rezultata projekta Jačanje inkluzivnih glasova žrtava (JIGŽ) bilo je stvaranje zajedničkih skupova lokalno utemeljenih principa tranzicione pravde (TP) bitnih udruženjima žrtava u Severnoj Makedoniji, Srbiji i na Kosovu, kao i na regionalnom planu.
Glavni cilj bio je da se regionalno i na nacionalnim planovima zapadnog Balkana ustanove principi TP koji su praktični, usredsređeni na žrtve i od značaja za njihov svakodnevni život. Konkretni ciljevi tih principa detaljno su navedeni u preambuli.
Sve naše suze teku kroz četiri različita objektiva i ispisuju bolne priče naše bliske prošlosti. Ova jedinstvena izložba posvećena je pričama žrtava ratova iz regiona. Cilj postavke je da širu javnost upozna sa tim pričama i uputi molbu za podršku žrtvama i drugim pogođenim grupama u regionu u njihovoj težnji za pravdom i utvrđivanjem istine.
Izložbu čine 34 autorske fotografije, koje su napravila četiri fotografa u različitim mestima u Srbiji, na Kosovu i u Severnoj Makedoniji. Fotografi se međusobno nisu poznavali, a uspeli su da svojim fotografijama naprave univerzalnu priču koja je objedinila bolne uspomene običnih ljudi i njihove patnje.
Sve naše suze imaju za cilj unapređenje međusobnog razumevanja na kolektivnom i individualnom nivou u cilju povećanja društvene kohezije i razvoja.
U organizaciji Građanskih inicijativa, Integre, Mirovne akcije i Nove društvene inicijative, uz podršku PAX-a i ICTJ-a, ova regionalna izložba je tokom 2022. godine putovala iz Beograda u Skoplje i Prištinu.
Ovaj dokument predstavlja godišnji izveštaj OCD-a o stanju ljudskih prava na Kosovu za 2022. godinu. Izveštaj su zajedno izradile organizacije civilnog društva (OCD-e) koje rade u raznolikom broju oblasti relevantnim za ljudska prava. Ovaj izveštaj ima za cilj da posluži kao nezavisno sredstvo za procenu ukupne situacije ljudskih prava na Kosovu, popunjavajući tako postojeću prazninu u zajedničkom izveštavanju o ljudskim pravima na Kosovu na lokalnom i međunarodnom nivou, pored unapređenja saradnje i koordinacije između OCD.
Sledećih 37 OCD je doprinelo u ovom izveštaju:
Koreni aktivizma, Advancing Together (AT), Artpolis, Balkan Sunflowers Kosovo (BSFK), BIRN Kosovo, Centar za jednakost i slobodu (CEL), Program za građanska prava Kosovo (CRP/K), Centar za pravnu pomoć i regionalni razvoj (CLARD) , Koalicija OCD za zaštitu dece na Kosovu (KOMF), Demokratija za razvoj (D4D), Pokret FOL, Grupa za pravne i političke studije (GLPS), Udruženje paraplegičara i paralizovane dece Kosova (Handikos), Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS), Kosovski centar za rodne studije (KGSC), Kosovski centar za
rehabilitaciju žrtava torture (KRCT), Kosovska fondacija za civilno društvo (KCSF), Kosovski pravni institut (KLI), Mreža žena Kosova (KWN), Žene za žene Kosovo (KW4W), Kosovski mladi advokati (KIL), Resursni centar za nestala lica (MPRC), Mreža ženskih organizacija Roma, Aškalija i Egipćana Kosova (RROGRAEK), Nova socijalna inicijativa (NSI), NVO Aktiv, Novo Koncepti, Partneri Kosova, Romi u akciji (RIA), Zajednice koje osnažuju pomirenje (REC), Roma Versitas Kosovo (RVK), Save the Children Kosovo, Oko vizije, Terre des Hommes Kosovo, Glas Roma, Aškalija i Egipćana (VoRAE), Gradski volonteri (VEK), Omladinska skupština Uroševca (OSU), Inicijativa mladih za ljudska prava(YIHR KS), YMCA Kosovo.
Nova društvena inicijativa (NSI) održala je diskusiju 10. marta 2023. koja je okupila kosovske Albance i Srbe aktiviste OCD, analitičare i istraživače u Brezovici. Glavni fokus diskusije bio je o sastanku održanom 27. februara u Briselu, o temama o kojima se razgovaralo tokom sastanka i da li postoji put napred za Asocijaciju/Zajednicu srpskih opština. Diskusija je pružila platformu za sve učesnike da izraze svoje stavove i mišljenja o ovom pitanju, kao i uopšte o dijalogu Priština-Beograd.
Shpetim Gashi je rezimirao zaključke koji su proizašli iz diskusije, a dokument se može preuzeti ovde. Publikacija je dostupna samo na engleskom jeziku.
Tekuća politička pitanja i nerešene tenzije između zajednica kao rezultat rata na Kosovu 1999. godine i dalje predstavljaju prepreke za unapređenje međuetničkih odnosa u zemlji. Međuetnička saradnja na Kosovu, posebno između kosovskih Albanaca i kosovskih Srba, još uvek je otežana neadekvatnim tretmanom ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i kršenja ljudskih prava.
Do danas, napori da se izađe iz ćorsokaka u međuetničkim odnosima prvenstveno su učinjeni na marginama dijaloga Kosova i Srbije, koji je počeo 2011. godine, čime je zasenjen potencijalni proces društvenog pomirenja i saradnje. Kao rezultat toga, umesto društvene debate koja teži otkrivanju zajedništva i minimiziranju dispariteta, perspektiva srpskog i albanskog stanovništva na Kosovu u pogledu stanja njihovih odnosa i međusobne saradnje ostala je pomalo maglovita i sklona političkim procesima.
Stoga, ovaj izveštaj ima za cilj da odrazi stavove ove dve zajednice o statusu međuetničkih odnosa i saradnje na Kosovu na osnovu nalaza istraživanja sprovedenog u okviru projekta „FIERC – Podsticanje međuetničke saradnje i pomirenja“, koji je koji su pokrenuli Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS) i Nova društvena inicijativa (NSI) krajem oktobra i početkom novembra 2022.
Izveštaj se sastoji od četiri ključna poglavlja. Prvo poglavlje sumira percepcije građana o stanju međuetničkih odnosa na Kosovu, dok ga sledi drugo poglavlje koje se fokusira na stavove građana o međuetničkoj saradnji. S druge strane, poglavlja tri i četiri daju rezime nalaza istraživanja u vezi sa percipiranom zastupljenošću albanske i srpske zajednice u institucijama na opštinskom i centralnom nivou i prihvatanjem drugih etničkih grupa u njihovim zajednicama.
Analiza pred vama ima za cilj da mapira i objasni osnovne prepreke u prethodne četiri godine pri povratku raseljenih lica na Kosovo nakon oružanog sukoba na Kosovu iz perioda 1998-1999. godine, kao i nakon talasa etnički motivisanog nasilja iz marta 2004. godine. Osnovni fokus analize je na bezbednosnim problemima povratnika, kao i nerešenim imovinsko – pravnim odnosima. Sadržaj analize čine poglavlja o osnovnim problemima sa kojima se suočavaju interno raseljena lica u Republici Srbiji kao posledicama loše integracije, pravnog okvira za povratak raseljenih na Kosovo, kao i pregled prepreka u pogledu pitanja bezbednosti i otežane restitucije.
Kosovo-Srbija do 2027. godine: Četiri najizglednija scenarija je rezultat grupnih radnih rasprava koje je vodilo 13 stručnjaka za politiku i aktivista građanskog društva sa Kosova i iz Srbije. Te scenarije, pristupajući im bez predrasuda, razradili su učesnici iz Srbije i sa Kosova – kosovski Albanci i kosovski Srbi – a služe kao dokument o tome kako oni vide trenutno stanje stvari. Svrha dokumenta je da predvidi moguću budućnost odnosa Kosova i Srbije i time podstaknu debatu o ključnim pretpostavkama koje su nužne da učine te odnose najboljim kao da upozore na ono što bi ih odvelo u suprotnom smeru.