Izbori nisu rešenje – građanski angažman jeste

Izbori nisu rešenje – građanski angažman jeste
04/10/2019

Najverovatnije je da će na izborima pobediti Aljbin Kurti. Razlozi su brojni, ali možda je najvažniji taj što njegova stranka i on nikada nisu bili na vlasti. Ljudi širom Kosova su zaista umorni. Oni žele promenu. Pogoršavajući društveni, politički i ekonomski položaj doveo je ljude u situaciju da glasaju sa nadom, ali istovremeno i određenom dozom skepse. Kurti nije čista nada, on nije svetlost na kraju tunela koja vas uverava da izlazite iz mraka, već je više poput svetlosti u kojoj uživate, a ipak se bojite da bi to zapravo mogao biti voz koji se kreće u vašem smeru.

Ovaj moj utisak pojačala je porodica Hetemi koja živi u Leposaviću, sa kojom se Kurti upoznao tokom prvog dana kampanje. Nijedan kosovski političar posle rata nije posetio ovu porodicu, koja je zapravo porodica jedne mučene i ubijene OVK borkinje. Iako kosovski Srbi mogu misliti da se na Kosovu ukazuje čast i poštovanje veteranima, porodicama mučenih i ubijenih civila, istina je sasvim suprotna. Oni su u velikoj meri instrumentalizovani u političke svrhe i na kraju ostaju napušteni u siromaštvu.

Čovek koji je govorio u ime porodice Hetemi, a koga je  posetio Kurti u Leposaviću, ima četvoricu braće, svi su nezaposleni i u ozbiljnim ekonomskim teškoćama. Ovaj čovek je izjavio da je sloboda Kosova (od Miloševićevog režima) bila njegov san; međutim, veoma se razočarao. Nedugo zatim, stao je ispred Kurtija, bez stidljivosti koju građani obično osećaju pred političarima: „Moj drugi san je da vidim Samoopredeljenje na vlasti, ali ako oni (Samoopredeljenje) nastave kao i svi ostali, onda nam ono najgore tek predstoji“. Dakle, i nada i strah u veoma moćnoj rečenici. Broj ovakvih ljudi na Kosovu, sa ovakvim ekonomskim uslovima i ovim razmišljanjem, izuzetno je veliki, što povećava Kurtijeve šanse za pobedu.

Čini se da ljudi na Kosovu nemaju drugu alternativu. Moralno je opravdano pokušati ono što niste probali, ali, racionalno govoreći, odluka je veoma teška. Kurti je odličan govornik, čovek izvanredne kulture i znanja; međutim, nedostaju mu konkretne ideje kad god se pojavi u medijima kako bi govorio o svojoj mogućoj vlasti. Kurti lepo govori, u stanju je da ponovi istu stvar u 7 različitih rečenica, od kojih je svaka lepša od druge, ali, ipak, ne uspeva da bude konkretan, najverovatnije zato što mu nedostaje detaljan plan ili program za vladu. Ovo plaši svakoga ko ima za cilj da postupi moralno ispravno glasajući za promenu, jer je ogroman strah koji predstavlja ono racionalno. Pa ipak, ma koliko taj strah bio racionalan, on ostaje strah i ne bi trebalo da preovlada u odnosu na volju za slobodom, pravdom i jednakošću. Ja mislim da će preovladati volja za slobodom. Situacija je toliko teška za kosovske građane da više ne mogu biti kontrolisani strahom. Oni nemaju šta da izgube, osim siromaštva i strukturalnog ugnjetavanja.

S druge strane, tu je Kurtijeva protivnica, žena, Vjosa Osmani. Mi, Kosovari, bi trebalo da budemo ponosni što smo na stadijumu u kojem se žena i muškarac, oboje mladi i nekorumpirani, takmiče u demokratskom izbornom procesu, posebno u poređenju sa susednim zemljama, bez izuzetka. Zaista, izgleda da smo poprilično prevazišli patrijarhalizam, ali hoćemo li ga pobediti na dan izbora? Hoće li stanovnici Kosova glasati za ženu kao buduću premijerku na dan izbora 6. oktobra? Hoće li kosovski muškarci glasati za individuu čiji pol vide kao inferiorni? Šta je sa njihovim suprugama, da li će biti dovoljno slobodne da glasaju za osobu svog pola? Sumnjam u to, ali bio bih veoma ponosan kada bi se dogodilo suprotno. Štaviše, da li Kosovci mogu da veruju da promena može doći od stranke koja je predugo bila na vlasti?

Simbolično, na ovim izborima, stanovnici Kosova imaju luksuz da biraju između muškarca političkih i ličnih kvaliteta (koji, takođe, naravno, poseduje i mane) i žene profesionalnih i političkih kvaliteta (naravno, sa određenim manama), koja je, uprkos onome što se očekuje u patrijarhalnom društvu, bila revolucionarno nastrojena protiv svoje stare stranke (LDK), u tolikoj meri da su bili prisiljeni da je nominuju za premijerku zbog masovne podrške koju je imala za članstvu u ovoj stranci. Oboje na neki način predstavljaju pobunu, svako na svoj način i u sebi svojstvenoj količini.

Sa druge strane, imamo diskreditovano, takozvano „ratno krilo“, koje je u podsvesti Kosovaca poznato kao krilo korupcije. Oni, a posebno PDK, su instalirali svoju klijentelu u javnim institucijama. Međutim, tokom godina zajedničkog upravljanja, čak i sa strankom Vjose Osmani, delili su ovu ogromnu klijentelu birača. Pogotovo u poslednje dve godine, kada su sve partije ratnog krila, koje je Srpska lista podržala i omogućila, vladale zajedno, svaka je instalirala svoju klijentelu. Međutim, na ovim izborima, klijentela će se takmičiti jedna protiv druge, a očekivani ishod možda neće biti isti kao na prethodnim izborima, kada su se stranke ovog krila kandidovale zajedno. Sada će svaka stranka „ratnog krila“ mobilisati  svoju klijentelu protiv svih ostalih. Ipak, nezaposlenost mladih mlađih od 25 godina je prema državnim merenjima 54%. Štaviše, ako ovde dodamo broj nezaposlenih starijih od 25 godina, ispada da većina ljudi nisu direktni klijenti stranaka. Stoga su male šanse da će bilo koja stranka „ratnog krila“ biti druga, a kamoli prva.

Bez obzira ko pobedi, moraće da se pozabave pregovorima sa Srbijom, ili, kao što sada svi znaju, uključujući i Kurtija, „dijalogom sa Srbijom“. Ovaj mekši izraz pokušava da sakrije istinu za obe strane – za Kosovo, jer ga Srbija ne priznaje i dijalog postoji samo između jednakih; i za Srbiju, jer pregovori nisu o onome što smatrate svojim delom. Dakle, Kosovo sakriva nejednakost u odnosu na Srbiju u ovom formatu pregovora, a Srbija skriva činjenicu da se u tim pregovorima pregovara o onome što njen Ustav prepoznaje kao deo te države, dakle, pregovara se o Ustavu Srbije.

Dok se Srbi možda boje mogućnosti da Kurti bude kosovski premijer i efekata koje očekuju od „radikalnog Kurtija“ u ovim pregovorima, utisak svih nas na Kosovu je da je Kurti već ozbiljno nagovestio da će on biti, kao što bi Tramp rekao: „fleksibilan“. On nije spomenuo Nacionalnu uniju u ovoj kampanji, niti u prethodnoj predizbornoj kampanji, osim u odgovoru na pitanje novinara, pa čak i navodi da sada nije vreme za albansku Nacionalnu uniju. Već je rekao da stopostotni porez na srpske proizvode nije njegova politika, umesto ovog poreza koristiće „reciprocitet“, šta god to značilo. Biće pregovora i pregovori će se odvijati onako kako zahtevaju velike zapadne sile, sa nekim balkanskim elementima koji mogu dovesti do konfrontacije između Kurtija i Vučića.

Ukratko, ono što možemo očekivati od ovih izbora na Kosovu je formalna i simbolična promena u kratkom roku, koja će dovesti do toga da se sve stranke srednjoročno, do dugoročno modernizuju. S druge strane, za poboljšanja u svakodnevnom životu moramo se boriti aktivizmom i drugim građanskim alatima, kao što smo to radili i kao što to i dalje radimo.

Share:

Rron Gjinovci

Ron Đinovci je suosnivač i trenutni lider Organizacije za unapređenje kvaliteta u obrazovanju (ORCA). Završio je osnovne studije filozofije i član je Upravnog odbora Udruženja filozofa Kosova, a takođe je i aktivista civilnog društva na Kosovu. Ron volontira za NVO “Partnerstvo ideja”, gde radi sa odeljenjem od 15 studenata iz romske, aškalijske i egipćanske zajednice, pripremajući ih za univerzitetske studije. Ron je započeo svoje aktivnosti u obrazovanju 2010. godine kao suosnivač studentskog pokreta “Studim Kritike Veprim” (SKV), koji se borio protiv korupcije na Univerzitetu u Prištini. Do 2012. godine je bio deo Pokreta Samoopredeljenje (Levizja Vetevendosje). Od 2012. do danas učestvuje u različitim građanskim protestia, posebno u onim protiv rektora Prištinskog univerziteta, za kojeg je otkriveno da je objavljivao radove u predatorskom časopisu i da je koristio te publikacije za sopstvenu promociju. Radio je kao novinar za BIRN Kosovo (Balkanska mreža za istraživačko izveštavanje). Tokom 2016. Godine radio je na istraživanju akademske korupcije, otkrivajući slučajeve ozbiljnih narušavanja načela akademskog integriteta, uključujući rektora i druge visoke članove Upravnog odbora Univerziteta u Prištini.

Share: