Područje rada

Normalization of relations/dialogue

NSI contributes to normalization of relations between Belgrade and Pristina

Beograd – Pristina; Photo: EPA / Valdrin Xhemaj

NSI facilitates open exchange on the Brussels dialogue and normalization process among opinion-makers from civil society from Kosovo and Serbia. Moreover, NSI provides evidence-based independent analyses and recommendations for decision-makers involved in the process.

Key Assumptions:

–   There is a need for fostering a regular in-depth dialogue between civil society actors engaged in the normalization of relations from both sides, so to be able to propose improvements to the Track I dialogue among the officials based on an in-depth understanding of internal political dynamics and sentiments on both sides and NSI is well-positioned to facilitate such dialogue.

–    NSI will represent and include diverse representatives of the Kosovo Serbs community in the dialogue between civil society actors from different sides, which will add important voices and perspectives to the process.

–   NSI is capable of delivering high quality analysis using the evidence collected through qualitative and quantitative research, and producing recommendations for which NSI is able to advocate with decision makers.

To see the projects we are implementing or have implemented in the area of Normalization of relations/Dialogue, see our Reference List.

Trustbuilding and Dealing with the Past

New Social Initiative supports different approaches to Trustbuilding and Dealing with the Past initiatives among communities

NSI intents to achieve several outcomes in order to meet this goal:

– NSI will be the channel of positive stories on inter-ethnic relations and reaching wider public by offering the innovative communication tools for visual and public affairs influencers (YouTubers, Instagramers, TikTokers, Journalists, Professionals and CSOs);

– NSI will be the convener and facilitator for structured exchange of attitudes and opinions, thus supporting trust building and collaboration among CSOs speaking on behalf of different ethnic groups in Kosovo;

– NSI will harvest and spread counter-narratives and positive stories, thus creating space for exchange and dialogue by partnering with media and digital outlets across Kosovo.

Key Assumptions:

–   New innovative solutions for trust building will resonate better with citizens, especially youth, and the positive frame of the inter-ethnic relations could disrupt diminish the strength and malign influence of the negative narratives they were socialized in;

Photo: Emerging Europej

–  “Pockets of Freedom” or forums, which remove the publicity constraints, will strengthen the bonds between CSOs from different communities, thus increasing the trust between them and allowing them to establish stronger coalitions on crucial societal topics, especially those related to the inclusion of the non-majority communities;

–  Engaging different audiences with opposite narratives on the same topic will soften the rooted stereotypes about the “other” communities and address the grievances from the past, and will fertilize the ground for trust building.

To see the projects we are implementing or have implemented in the area of DwP/trust-building, see our Reference List.

Citizen participation

NSI is working on increasing non-majority participation in decision making processes for the purpose of getting better services and making institutions more accountable

Source: NSI photo archive

NSI works to achieve this goal on both supply and demand side of the citizen participation: 1) on the demand side, the outcomes of our engagement are the benefits that citizens have by utilizing the mechanisms of citizens’ participation, and 2) the creation of low profile community spaces which will support resonant voices; 3) on the supply side, the outcomes of our activities will be established and improved participation mechanisms in the institutions (in mostly Kosovo Serb majority municipalities).

Key Assumptions:

–    The increased demand for the better services will boost the efficiency of the institutions and increase their accountability;

–    Resonant voices are reluctant to speak out because of the non-pluralistic nature of the political arena of the Kosovo Serb community, but their participation in closed group discussions will encourage them to speak up in the future and preserve social capital required for any collective action;

–   Kosovo Serb majority municipalities will be open for cooperation on non-controversial issues, and will accept the citizen participation mechanisms.

To see the projects we are implementing or have implemented in the area of Citizen Participation, see our Reference List.

Tekuća politička pitanja i nerešene tenzije između zajednica kao rezultat rata na Kosovu 1999. godine i dalje predstavljaju prepreke za unapređenje međuetničkih odnosa u zemlji. Međuetnička saradnja na Kosovu, posebno između kosovskih Albanaca i kosovskih Srba, još uvek je otežana neadekvatnim tretmanom ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i kršenja ljudskih prava.

Do danas, napori da se izađe iz ćorsokaka u međuetničkim odnosima prvenstveno su učinjeni na marginama dijaloga Kosova i Srbije, koji je počeo 2011. godine, čime je zasenjen potencijalni proces društvenog pomirenja i saradnje. Kao rezultat toga, umesto društvene debate koja teži otkrivanju zajedništva i minimiziranju dispariteta, perspektiva srpskog i albanskog stanovništva na Kosovu u pogledu stanja njihovih odnosa i međusobne saradnje ostala je pomalo maglovita i sklona političkim procesima.

Stoga, ovaj izveštaj ima za cilj da odrazi stavove ove dve zajednice o statusu međuetničkih odnosa i saradnje na Kosovu na osnovu nalaza istraživanja sprovedenog u okviru projekta „FIERC – Podsticanje međuetničke saradnje i pomirenja“, koji je koji su pokrenuli Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS) i Nova društvena inicijativa (NSI) krajem oktobra i početkom novembra 2022.

Izveštaj se sastoji od četiri ključna poglavlja. Prvo poglavlje sumira percepcije građana o stanju međuetničkih odnosa na Kosovu, dok ga sledi drugo poglavlje koje se fokusira na stavove građana o međuetničkoj saradnji. S druge strane, poglavlja tri i četiri daju rezime nalaza istraživanja u vezi sa percipiranom zastupljenošću albanske i srpske zajednice u institucijama na opštinskom i centralnom nivou i prihvatanjem drugih etničkih grupa u njihovim zajednicama.

Analiza pred vama ima za cilj da mapira i objasni osnovne prepreke u prethodne četiri godine pri povratku raseljenih lica na Kosovo nakon oružanog sukoba na Kosovu iz perioda 1998-1999. godine, kao i nakon talasa etnički motivisanog nasilja iz marta 2004. godine. Osnovni fokus analize je na bezbednosnim problemima povratnika, kao i nerešenim imovinsko – pravnim odnosima. Sadržaj analize čine poglavlja o osnovnim problemima sa kojima se suočavaju interno raseljena lica u Republici Srbiji kao posledicama loše integracije, pravnog okvira za povratak raseljenih na Kosovo, kao i pregled prepreka u pogledu pitanja bezbednosti i otežane restitucije.

Kosovo-Srbija do 2027. godine: Četiri najizglednija scenarija je rezultat grupnih radnih rasprava koje je vodilo 13 stručnjaka za politiku i aktivista građanskog društva sa Kosova i iz Srbije. Te scenarije, pristupajući im bez predrasuda, razradili su učesnici iz Srbije i sa Kosova – kosovski Albanci i kosovski Srbi – a služe kao dokument o tome kako oni vide trenutno stanje stvari. Svrha dokumenta je da predvidi moguću budućnost odnosa Kosova i Srbije i time podstaknu debatu o ključnim pretpostavkama koje su nužne da učine te odnose najboljim kao da upozore na ono što bi ih odvelo u suprotnom smeru.

U analizi  Igra brojki – Rešavanje pitanja nestalih 20 godina kasnije puža se uvid u to koliki je napredak ostvaren u rešavanju pitanja nestalih lica na Kosovu, koji su propusti načinjeni u rešavanju ovog pitanja u prethodne dve decenije i koliko zvanično uključivanje ove teme u dijalog Beograda i Prištine može da doprinese njegovom rešavanju, sa naglaskom na iskustva članova porodica nestalih iz srpske zajednice na Kosovu. Istraživanje je sprovela Nova društvena inicijativa.

U analizi opcija javnih politika Nova jabuka razdora: SPC u dijalogu o normalizaciji se ispituje verovatnoća uključivanja pitanja statusa Srpske pravoslavne crkve u dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine i prihvatljivost različitih modela eventualnog učešća predstavnika crkve u pregovorima za zajednice kosovskih Srba i kosovskih Albanaca. Istraživanje je sprovela Nova društvena inicijativa.

Izveštaj Civilnog Društva o Ljudskim Pravima na Kosovu u 2021.

Ovaj dokument predstavlja treći godišnji izveštaj OCD-a o stanju ljudskih prava na Kosovu za 2021. godinu. Izveštaj su zajedno izradile organizacije civilnog društva (OCD-e) koje rade u raznolikom broju oblasti relevantnim za ljudska prava. Ovaj izveštaj ima za cilj da posluži kao nezavisno sredstvo za procenu ukupne situacije ljudskih prava na Kosovu, popunjavajući tako postojeću prazninu u zajedničkom izveštavanju o ljudskim pravima na Kosovu na lokalnom i međunarodnom nivou, pored unapređenja saradnje i koordinacije između OCD.

Sledećih 37 OCD doprinelo je ovom izveštaju:

Activism Roots, Advancing Together (AT), Artpolis, Balkanska istraživačka mreža (BIRN), Balkan Sunfowers Kosova (BSFK), Berlinski centar za integrativnu medijaciju – CSSP, Centar za afrmativne društvene akcije (CASA), Centar za jednakost i slobodu (CEL), Program za građanska prava Kosovo (CRP/K), Platforma CiviKos, EcoZ, Pokret FOL, Forum građanskih inicijativa (FIQ), Grupa za pravne i političke studije (GLPS), HANDIKOS, Fond za humanitarno pravo Kosovo (HLCK), Koalicija nevladinih organizacija (NVO) za zaštitu dece (KOMF), Koalicija K10 sa vodećom NVO Akcija za majke i decu (AMC), Kosovski obrazovni centar (KEC), Kosovski centar za rehabilitaciju žrtava torture (KRCT), Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS), Kosovska fondacija civilnog društva (KCSF), Kosovski pravni institut (KLI), Mreža žena Kosova (MŽK), Kosovski mladi pravnici (KIL), Savet mladih Kosova (KIC), Lokalna inicijativa LINK, Medica Gjakova, Resursni centar za nestale osobe (MPRC), Mreža ženskih organizacija Roma, Aškalija i Egipćana Kosova (RROGRAEK), Nova društvena inicijativa (NSI), NVO AKTIV, NVO THI, Roma Versitas Kosovo (RVK), Syri i Vizionit, Terre des Hommes Kosovo (TDH), Glas Roma Aškalija i Egipćana (VoRAE) i Inicijativa mladih za ljudska prava – Kosovo (YIHR KS).

Izveštaj kosovskog kolektiva – Građenje društvenog mira kroz međuetnički dialog na Kosovu

Nova socijalna inicijativa (NSI) i Grupa za izgradnju mira (Peacebuilging group), uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (BTD), okupili su 2021. godine grupu ljudi sa Kosova i iz Srbije u ono što se zove „Kosovski kolektiv“ kako bi razgovarali o izgledima i izazovima za postizanje održivijeg mira na Kosovu. U ovim razgovorima su učestvovali aktivisti civilnog društva, kreatori politike, stručnjaci, naučnici i novinari. Da bi otkrili i imali dublje razumevanje strukturalnih i situacionih blokada koje podrivaju potencijal trajnog društvenog mira na Kosovu, u svojoj diskusiji, Kosovski kolektiv se pozabavio različitim tematskim grupama, kao što su: kako politički razvoji utiču na međuetnički konsenzus između kosovskih Srba i kosovskih Albanaca o pitanjima kao što su dijalog o normalizaciji odnosa; političko zastupanje i centralna vlast; izbori i demokratsko učešće; potencijal za multietničko i aktivno građanstvo; sporna pitanja oko kulturnog nasleđa i porast populizma i nacionalizma.

Svrha ovog izveštaja je da pruži rezime diskusija Kosovskog kolektiva tokom pet održanih sastanaka u 2021. godini. Diskusije Kosovskog kolektiva su bile strukturirane kao polu-formalni sastanci Četam hausa kako bi se omogućila otvorena diskusija o temama koje, čini se, razdvajaju Srbe i Albance na Kosovu. Ono što čini diskusije Kosovskog kolektiva izuzetnim jeste to što su obrađivana pitanja koja se smatraju osetljivim (tj. tužba za genocid Kosova protiv Srbije), ali su ovi sastanci bili inspirisani, organizovani i njima je posredovano u potpunosti na lokalnom nivou, i na nijednom sastanku niko bilo spoljne (tj. „nekog iz EU“) pomoći u stvaranju povoljnog okruženja za diskusiju. Ono što ovo pokazuje jeste velika snaga civilnog društva na Kosovu i potencijal da igra konstruktivniju i omogućavajuću ulogu u ukupnom procesu normalizacije odnosa.

Izveštaj: Žene za pregovaračkim stolom na Kosovu

Ovaj izveštaj je deo projekta EUSR „Žena za pregovaračkim stolom na Kosovu“, koji je nastavak projekta EUSR (2019-2020) „Žene u politici. Samopouzdanje, uticaj i efektivno vođstvo. Obezbeđivanje rodno odgovornih i inkluzivnih procesa političkog dijaloga.”

Projektne aktivnosti su osmišljene da se tesno sagleda sprovođenje RSB UN 1325 na Kosovu, naročito stuba fokusiranog na učešće žena u inicijativama i pregovorima za izgradnju mira.

Opšti cilj projekta je poboljšanje sposobnosti ciljne grupe žena da pristupe odgovornim funkcijama u pregovorima, da se angažuju i zagovaraju za uključivanje žena u pregovorima i političkim dijalozima na visokom nivou, kao i da se omogući EUSR da održi dijalog o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena sa relevantnim partnerima iz lokalnog civilnog društva, profesionalnih udruženja, kosovskih institucija i predstavništava međunarodne zajednice na Kosovu.

Kosovski kolektiv-ŠTA SE DOGODILO SA KURTIJEVIM PRISTUPOM INTEGRACIJI KOSOVSKIH SRBA

Sredinom maja 2021. Nova društvena inicijativa (NSI) i Grupa za izgradnju mira organizovali su diskusiju sa kosovskim Albancima i Srbima, aktivistima organizacija civilnog društva, istraživačima, novinarima i akademicima u Uroševcu. Kao reakcija na poziv novoizabranog premijera Ajlbina Kurtija na unutrašnji [međuetnički] dijalog, učesnici u diskusiji su zamoljeni da analiziraju različite perspektive integracije kosovskih Srba i kako bi ona mogla da izgleda u budućnosti.

Zaključke koji su proizašli iz ove diskusije, rezimirao je Ardita Orane i možete ih preuzeti ovde, samo na engleskom jeziku.

Organizacije civilnog društva u srpskoj zajednici na Kosovu: Između percepcija i prezentacija

Ova publikacija nastala je u okviru projekta OPEN koji sprovode Kosovska fondacija za otvoreno društvo (KFOS) u saradnji sa organizacijama Nova društvena inicijativa i Forum za razvoj i multietničku saradnju. Stavovi izraženi u ovoj publikaciji pripadaju isključivo autorima istraživanjima i ne predstavljaju nužno stavove KFOS-a.

Opšti cilj istraživanja jeste da pruži merljive podatke o ulozi i doprinosu organizacija civilnog društva otvorenosti i demokratičnosti srpske zajednice na Kosovu.

Broj organizacija civilnog društva na Kosovu nastavlja da raste svake godine, sa donekle konstantnim dominantnim prisustvom u Prištini, Mitrovici i Prizrenu. Nadležno ministarstvo je do 2018. registrovalo ukupno 9.015 domaćih i 530 stranih i međunarodnih nevladinih organizacija. Od toga 96% je registrovano kao udruženja, dok je samo 4% registrovano kao fondacije.