{"id":36998,"date":"2026-03-25T13:44:23","date_gmt":"2026-03-25T12:44:23","guid":{"rendered":"https:\/\/newsocialinitiative.org\/?post_type=statement&#038;p=36998"},"modified":"2026-03-25T13:44:24","modified_gmt":"2026-03-25T12:44:24","slug":"saopstenje-organizacija-civilnog-drustva-povodom-22-godisnjice-martovskog-nasilja-2004","status":"publish","type":"statement","link":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/statement\/saopstenje-organizacija-civilnog-drustva-povodom-22-godisnjice-martovskog-nasilja-2004\/","title":{"rendered":"Saop\u0161tenje organizacija civilnog dru\u0161tva povodom 22. godi\u0161njice Martovskog nasilja 2004."},"content":{"rendered":"\n<p>Pro\u0161le nedelje obele\u017eena je 22. godi\u0161njica martovskog pogroma 2004. godine na Kosovu, doga\u0111aja koji i dalje predstavlja najozbiljniji talas nasilja nad neve\u0107inskim zajednicama od 1999. godine. Me\u0111unarodna dokumentacija o ovim doga\u0111ajima je opse\u017ena i dobro poznata.<\/p>\n\n\n\n<p>Istrage koje su tada sproveli OEBS, UNMIK i Human Rights Watch utvrdile su da je nasilje podstaknuto neta\u010dnim i senzacionalisti\u010dkim medijskim izve\u0161tavanjem, koje je utapanje trojice albanskih de\u010daka u reci Ibar pripisalo lokalnim Srbima, bez ikakvih potvr\u0111enih dokaza. Naknadne istrage su odbacile za ove tvrdnje. U roku od 48 sati, \u017eivot je izgubilo 19 ljudi, stotine su povre\u0111ene, uni\u0161teno je vi\u0161e od 800 domova, preko 4.000 ljudi je raseljeno, a 35 verskih i kulturnih objekata je o\u0161te\u0107eno ili uni\u0161teno. OEBS je zaklju\u010dio da, bez zapaljivog izve\u0161tavanja, razmere nasilja verovatno ne bi bile takve.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato je duboko zabrinjavaju\u0107e \u0161to, dvadeset dve godine kasnije, javni diskurs o ovim doga\u0111ajima i dalje odra\u017eava narative koji su ve\u0107 nedvosmisleno osporeni.<\/p>\n\n\n\n<p>Dana 17. marta 2026. godine, tokom zvani\u010dne komemoracije u \u010cabri, kojoj su prisustvovali ministar unutra\u0161njih poslova Kosova D\u017eeljalj Sve\u010dlja i gradona\u010delnik Ju\u017ene Mitrovice Faton Peci,&nbsp; utapanje dece je pripisano \u201enaoru\u017eanim grupama Srba\u201c. Ova tvrdnja direktno ponavlja navode koje su me\u0111unarodne istrage ve\u0107 ocenile kao neutemeljene. Isti narativ je reprodukovan i u zvani\u010dnom saop\u0161tenju objavljenom na sajtu Ministarstva unutra\u0161njih poslova Kosova. Predstavljanje ovakvih tvrdnji kao utvr\u0111enih \u010dinjenica u zvani\u010dnom kontekstu izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog pogre\u0161nog predstavljanja potvr\u0111enih istorijskih nalaza.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakvi slu\u010dajevi nisu bez presedana. Tokom obele\u017eavanja 20. godi\u0161njice martovskih doga\u0111aja 2024. godine, sli\u010dni narativi su plasirani kroz zvani\u010dne komunikacione kanale Pokreta Samoopredeljenje (LVV), dok su izjave premijera Aljbina Kurtija odra\u017eavale tuma\u010denja koja su odgovornost pripisivala na na\u010din koji nije u skladu sa nalazima me\u0111unarodnih istraga. Ovaj kontinuitet ukazuje da se ne radi o izolovanim incidentima, ve\u0107 o obrascu koji se ponavlja u javnoj komunikaciji.<\/p>\n\n\n\n<p>Paralelno s tim, uticajni mediji prikazivali su doga\u0111aje iz marta 2004. na na\u010din koji iskrivljuje utvr\u0111ene \u010dinjenice i odstupa od nalaza me\u0111unarodnih istraga. Umesto da odra\u017eavaju dokumentovanu ulogu dezinformacija u podsticanju nasilja, takvi narativi iznose selektivne ili neproverene tvrdnje koje relativizuju doga\u0111aje i rizikuju da nasilje nad civilima predstave kao opravdanu ili razumljivu reakciju. Posebno je zna\u010dajno da je tokom 20. godi\u0161njice 2024. godine javni servis RTK emitovao i distribuirao sadr\u017eaje koji su reprodukovali sli\u010dne neproverene tvrdnje. Ovo je naro\u010dito va\u017eno imaju\u0107i u vidu da je i po\u010detno izve\u0161tavanje u martu 2004. godine, uklju\u010duju\u0107i i RTK, imalo klju\u010dnu ulogu u \u0161irenju neproverenih navoda koji su doprineli eskalaciji nasilja.<\/p>\n\n\n\n<p>Sli\u010dni obrasci prime\u0107eni su i u novijem izve\u0161tavanju. Ove godine, vi\u0161e poznatih medija, uklju\u010duju\u0107i Koha Ditore, Gazeta Express, Ekonomia Online, Dukagjini, Albanian Post i Z\u00ebri, objavili su sadr\u017eaje koji odra\u017eavaju ili prenose neproverene tvrdnje u vezi sa martovskim doga\u0111ajima, dodatno pokazuju\u0107i kako se ovakvi narativi i dalje \u0161ire u medijskom prostoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Ponavljanje ovih narativa u politi\u010dkoj i medijskoj sferi ne ukazuje samo na pojedina\u010dne neta\u010dnosti, ve\u0107 na postojanost dezinformacija, shva\u0107enih kao namerno ili kontinuirano \u0161irenje neta\u010dnih ili obmanjuju\u0107ih tvrdnji uprkos postojanju potvr\u0111enih \u010dinjenica. Ova razlika je posebno va\u017ena imaju\u0107i u vidu protok vremena i dostupnost obimne dokumentacije o ovim doga\u0111ajima.<\/p>\n\n\n\n<p>U kontekstu koji je i dalje obele\u017een me\u0111uetni\u010dkim tenzijama i krhkim poverenjem izme\u0111u zajednica, ovakav diskurs ima konkretne posledice. Kontinuirano \u0161irenje neta\u010dnih narativa podriva \u010dinjeni\u010dnu odgovornost i zamagljuje razliku izme\u0111u potvr\u0111enih informacija i neta\u010dnih tvrdnji. Time se stvara okru\u017eenje u kojem se \u0161tetna i zapaljiva tuma\u010denja mogu normalizovati, uklju\u010duju\u0107i i ona koja odgovornost preme\u0161taju sa nasilja nad civilima. Najva\u017enije, ovakav pristup mo\u017ee dodatno produbiti podele i ose\u0107aj nesigurnosti, posebno kod neve\u0107inskih zajednica \u010diji je polo\u017eaj i dalje osetljiv, a ponekad i ranjiv.<\/p>\n\n\n\n<p>Zabrinutost se ne odnosi samo na pojedina\u010dne izjave ili izolovane tekstove. Ono \u0161to je vidljivo jeste obrazac, naro\u010dito u vreme godi\u0161njica, kada se ranije osporene tvrdnje ponovo uvode bez poja\u0161njenja ili ispravki. Ovaj kontinuitet otvara va\u017ena pitanja o institucionalnoj odgovornosti, ulozi javnog diskursa i stepenu u kojem su lekcije iz 2004. godine zaista usvojene.<\/p>\n\n\n\n<p>Odgovorna i ta\u010dna javna komunikacija od su\u0161tinskog je zna\u010daja za svako demokratsko dru\u0161tvo, posebno u postkonfliktnim okolnostima. Politi\u010dki lideri i mediji imaju dodatnu odgovornost da obezbede da se javni narativi zasnivaju na proverljivim \u010dinjenicama i doprinose stabilnosti, a ne podelama. Izostanak odgovornosti za ranije dezinformacije, zajedno sa njihovim daljim reprodukovanjem, izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu otpornosti informacionog prostora na Kosovu i \u0161ireg uticaja na me\u0111uetni\u010dke odnose.<\/p>\n\n\n\n<p>Istovremeno, va\u017eno je naglasiti da su druga\u010diji pristupi mogu\u0107i i neophodni. Poruke koje promovi\u0161u dostojanstvo, \u010dinjeni\u010dnu jasno\u0107u i pomirenje, uz uva\u017eavanje patnje svih zajednica, &nbsp;pokazuju da javni diskurs mo\u017ee pozitivno doprineti dugoro\u010dnoj stabilnosti. Na\u010din na koji dru\u0161tva pamte te\u0161ke doga\u0111aje je va\u017ean. Se\u0107anje ne bi trebalo koristiti za produbljivanje podela, opravdavanje nasilja ili odr\u017eavanje nepoverenja, ve\u0107 za ja\u010danje zajedni\u010dke posve\u0107enosti spre\u010davanju ponavljanja i obnovi poverenja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Na\u0161 apel<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pozivamo:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Institucije na Kosovu da obezbede da zvani\u010dna saop\u0161tenja odra\u017eavaju utvr\u0111ene \u010dinjenice i da izbegavaju kori\u0161\u0107enje ili ponavljanje narativa koji su ve\u0107 osporeni;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Medijske organizacije da po\u0161tuju profesionalne standarde, uklju\u010duju\u0107i ta\u010dnost, proveru informacija i odgovornost za kontekst u izve\u0161tavanju;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Me\u0111unarodnu zajednicu da ostane pa\u017eljiva prema uticaju javnog diskursa na me\u0111uetni\u010dke odnose i da nastavi da podr\u017eava napore koji promovi\u0161u \u010dinjeni\u010dnu utemeljenost, odgovornost i pomirenje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ovo saop\u0161tenje nema za cilj ponovno otvaranje rasprava o pro\u0161losti. Sve zajednice na Kosovu nose te\u0161ka iskustva i opravdane pritu\u017ebe. Me\u0111utim, odr\u017eiva i mirna budu\u0107nost zavisi od zajedni\u010dke posve\u0107enosti istini, odgovornosti i za\u0161titi svih zajednica.<\/p>\n\n\n\n<p>Ponovno tuma\u010denje doga\u0111aja kroz neta\u010dne ili obmanjuju\u0107e narative, posebno u osetljivim kontekstima, ne doprinosi normalizaciji. Naprotiv, ono mo\u017ee potkopati same temelje na kojima bi normalizacija trebalo da se gradi. <\/p>\n\n\n\n<p>Potpisnice:<\/p>\n\n\n\n<p>Nova dru\u0161tvena inicijativa (NSI)<\/p>\n\n\n\n<p>Centar za afirmativne dru\u0161tvene akcije (CASA)<\/p>\n\n\n\n<p>Gra\u010danica Online<\/p>\n\n\n\n<p>Aktiv<\/p>\n\n\n\n<p>Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC)<\/p>\n\n\n\n<p>Institut za javna istra\u017eivanja (IJI)<\/p>\n\n\n\n<p>Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER)<\/p>\n\n\n\n<p>Humani Centar Mitrovica (HCM)<\/p>\n\n\n\n<p>Komunikacija za dru\u0161tveni razvoj (CSD)<\/p>\n\n\n\n<p>Centar za mir i toleranciju (CPT)<\/p>\n\n\n\n<p>Avenija<\/p>\n\n\n\n<p>CSI<\/p>\n\n\n\n<p>Women\u2019s Rights<\/p>\n\n\n\n<p>FDMC<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pro\u0161le nedelje obele\u017eena je 22. godi\u0161njica martovskog pogroma 2004. godine na Kosovu, doga\u0111aja koji i dalje predstavlja najozbiljniji talas nasilja nad neve\u0107inskim zajednicama od 1999. godine. Me\u0111unarodna dokumentacija o ovim doga\u0111ajima je opse\u017ena i dobro poznata. Istrage koje su tada sproveli OEBS, UNMIK i Human&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":36995,"parent":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[],"class_list":["post-36998","statement","type-statement","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/statement\/36998","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/statement"}],"about":[{"href":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/statement"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=36998"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/statement\/36998\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36999,"href":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/statement\/36998\/revisions\/36999"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36995"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=36998"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/newsocialinitiative.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=36998"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}